Ekonomist Supachet Chansarn sa Sveučilišta u Bangkoku proveo je analizu izgleda za postizanje održivog razvoja među 115 zemalja s visokim i srednjim dohotkom koje su na temelju prihoda podijeljene u tri skupine - 44 zemlje s visokim dohotkom, 40 zemalja s gornjim srednjim dohotkom i 31 zemlja s nižim srednjim dohotkom u 2008. godini.

Autor je u Indeks ljudskog razvoja (HDI) uključio četiri indikatora - bruto nacionalni dohodak po glavi stanovnika, očekivani životni vijek, prosječne godine školovanja i očekivane godine školovanja.

Njima je dodao tri pokazatelja - količinu emisije ugljičnog dioksida po stanovniku, potrošnju električne energije po stanovniku i korištenje energije po stanovniku, kako bi se pokazalo "koje zemlje mogu koristiti minimalne resurse da postignu najveći stupanj održivog ljudskog razvoja".

Pored Hrvatske, Chansarnov izračun u top devet zemalja uvrstio je Hong Kong, Mađarsku, Izrael, Maltu, Poljsku, Portugal, Švedsku i Švicarsku. Za njih se smatra da imaju sto posto učinkovitosti u korištenju minimuma resursa u postizanju trenutačne razine ljudskog razvoja.

Da bi se postiglo kontinuirano transgeneracijsko ljudsko blagostanje, potreban je održivi ljudski razvoj. Stoga, ljudski razvoj, kao i gospodarski rast i razvoj zemlje, bez brige o okolišu neće biti održiv, što izaziva nepovoljan utjecaj na dobrobit budućih generacija jer će one imati neprikladna sredstva za maksimiziranje svoga blagostanja, objašnjava se u časopisu "Procedia Environmental Sciences".

Preostalih 35 zemalja iz razvojne skupine kojoj pripada i Hrvatska trebaju smanjiti emisiju ugljičnog dioksida, potrošnju električne energije i korištenje energije da bi se približile održivom ljudskom razvoju.

Ova studija daje više pokazatelja ljudskog razvoja od Indeksa sretne planeta (HPI) i više pokazatelja okoliša od Indeksa održivog ljudskog razvoja (SHDI), smatra ekonomist sa Sveučilišta Bankok.

Na primjer, Norveška, koja je najbolja zemlja na temelju SHDI, samo je 46.16 posto učinkovita u usporedbi sa zemljama najbolje prakse iz svoje skupine, jer ima previše potrošnje električne energije, pokazatelj koji nije uključena u SHDI. Također, Kostarika, koji je najbolja zemlja prema pokazateljima HPI, samo je 83.5 posto učinkovita u usporedbi sa zemljama najbolje prakse iz svoje skupine prema novim indikatorima ljudskog razvoja.

Nadalje, ova studija obavještava o iznosu sredstava za koji svaka zemlja treba smanjiti opterećenje okoliša da bi se smatrala učinkovitom i imala bolju priliku za postizanje održivog razvoja.

Na suprotnom polu se nalazi Kuvajt, jer među zemljama s visokim dohotkom ima previsoku emisiju ugljičnog dioksida, potrošnju električne energije i korištenje energije. Nastavili se takva situacija, učinit će ljudski razvoj besmislenim u toj zemlji budući da će okoliš postati neprikladan za sretan život ljudi, tvrdi Chansarn. Kazahstan i Ukrajina zabrinjavaju jer su najmanje učinkoviti, što znači da daju najniže prilike za postizanje održivog razvoja, dodaje.

Da bi dale bolju priliku za postizanje održivog razvoja, vlade zemalja moraju imati odgovarajuću politike smanjenja emisije ugljičnog dioksida, električne potrošnje i potrošnje energije na najmanje iznos, bez spuštanja sadašnje razine ljudskog razvitka, zaključuje se u članku koji Hrvatsko daje visoke izglede za održivi ljudski razvoj.