ZAGREB Za 50 do 100 godina mnogi će ljudi seliti u Gorski kotar, jer će zbog globalnog zatopljenja planinska područja u Hrvatskoj do kraja stoljeća dobiti klimu kakva je danas na kontinentu, dok će u priobalnom području temperature biti sve teže podnošljive za život, rekao je stručnjak za ekologiju Roman Ozimec na skupu o klimatskim promjenama, kojeg su priredili udruga Eko Kvarner na čelu s Vjeranom Piršićem te veleposlanstva Francuske i Kanade u Hrvatskoj.– Očekuje se da će prosječna temperatura na Zemlji do kraja stoljeća porasti 1 do 4 stupnjeva Celzija, a razina mora bit će viša oko 17 centimetara, koliko je porasla i u prošlih stotinjak godina, dodao je Mirko Orlić, profesor Prirodoslovno-matematičkog fakulteta.Poznata »Jadranska poplava« od 1. prosinca 2008. godine, koja je jako pogodila Veneciju, kao i ovogodišnje poplave na našoj obali, u budućnosti će biti sve češće i dugotrajnije, upozorio je Orlić.

Da hrvatska Vlada klimatske promjene shvaća vrlo ozbiljno, upozorio je pomoćnik ministra okoliša i energetike Igor Čižmek, ističući da je Hrvatska jedna od triju europskih zemalja koje bilježe najviše šteta od posljedica globalnog zatopljenja, među kojima su učestale poplave, bujice, suše i požari.Prema izračunu Orlića, štete od klimatskih promjena u Hrvatskoj do kraja stoljeća iznosit će barem milijardu dolara, a ako ništa ne poduzmemo za njihovo ublažavanje, penjat će se na devet milijardi dolara.– Ekstremno toplo ljeto, kakvo smo imali 2003. godine, već od sredine stoljeća postat će normalna pojava, istaknuo je Ozimec. Dok će dio jadranske obale biti potopljen, Gorski kotar i Lika postupno će dobiti umjereno topla ljeta s umjerenim oborinama, ako se ostvare prognoze stručnjaka. Današnja goranska klima zadržat će se samo iznad 1.200 metara nadmorske visine. Hrvatska bi klimatske promjene trebala iskoristiti za revitalizaciju slabo naseljene gorske Hrvatske, za obnovu njezinog stanovništva i gospodarstva, poručio je Ozimec, koji vodi Društvo za istraživanje i očuvanje prirodne raznolikosti Hrvatske.

Zbog promjene klime posljednjih se godina silno povećao broj turista u gorskim područjima, uočio je Nedjeljko Pinezić, član udruge Eko Kvarner. On smatra da se turizam na taj način polako vraća svojim počecima, kada se na ljetovanje odlazilo u planine, a zimovalo se na moru. Da bismo ublažili posljedice klimatskih promjena, kaže, država i lokalne zajednice moraju se dobro organizirati za borbu protiv sve češćih suša, požara, poplava, pijavica i ostalih nepogoda. – Najvažnije je naše ljude vezati uz zemlju, osobito mlade u ruralnim područjima, koji se najviše iseljavaju. Obitelj je osnovna ekonomska i socijalna zajednica društva, pa ona zaslužuje najveću potporu u Hrvatskoj, istaknuo je Pinezić. Prema njegovu mišljenju, Hrvatska u tom sklopu treba poticati i razvijati obiteljski turizam, koji je odgovoran, održiv i unapređuje okoliš.Skup su otvorili veleposlanica Francuske Corrine Meunier i veleposlanik Kanade Daniel Maksymiuk, koji su pozvali države i ostale čimbenike neka sprečavaju klimatske promjene do kojih dolazi zbog neodgovornog utjecaja ljudi. Nova prilika za to bit će globalni sastanak o klimi u Parizu, koji se održava idućeg tjedna, rekao je Vjeran Piršić.

Prezentacije s okruglog stola:

• Očekivane klimatske promjeneu jugoistočnoj Europi - Mirko Orlić
• Klimatske promjene i ekosustavi - Roman Ozimec
• TURIZAM I KLIMATSKE PROMJENE - Nedo Pinezić
• Hrvatska energetska tranzicija: doc. dr. sc. Goran Krajačić