Arhiva Vijesti

Novosti: Vijesti

Eko Kvarner jedan od sudionika programa

INA-in program Zeleni pojas

S ciljem širenja svijesti o važnosti održivog razvoja, INA je 2014. pokrenula program Zeleni pojas u sklopu kojeg je na suradnju pozvala nevladine udruge i edukativne ustanove kako bi zajedničkim snagama pridonijeli očuvanju okoliša u lokalnim zajednicama. Kroz ovaj program INA sufinancira ekološke projekte poput pošumljavanja, uređenja zelenih površina, čišćenje podmorja, priobalja, jezera i rijeka, edukacije o ekologiji te druge slične aktiv

Projekt "Edukacijsko-pokazni mediteranski vrt tradicionalnih sorti" udruge Eko Kvarner jedan je od pobjedničkih projekta Zelenog pojasa 2019. Na taj način Eko Kvarner započinje suradnju s organizatorom programa INA-om.

Edukacijsko-pokazni mediteranski vrt tradicionalnih sorti

Obzirom na smanjenu sadnju nekih biljnih vrsta u odnosu na prije 30-40 godina (npr. oskoruše, murve i sl.), neophodno je prikupiti tradicionalne sorte stabala i biljaka (medonosnih, začinskih) koje više nisu tako česte kao nekada (žižula, oskoruša, vinika, mušula, hrast crnika, murva, buhač, mravinac, raštika, broskva, bašćanski pomidor, gorka/ljuta naranča, divlji luk, divlja kupina,...).

To je neophodno iz više razloga:
1. nekim biljkama prijeti nestanak sjemena zbog smanjene upotrebe, zanemarivanja, nestajanja ljudi koji su poznavali njihove karakteristike, deforestacije, degradacije i nestanja tla (zagađenja, sječa, erozije, urbanizacija,...), a time i trajni gubitak visokovrijednih sorata;
2. zbog sve očitijih klimatskih promjena, jer tradicionalne/autohtone sorte su otpornije na prenagle i prebrze klimatske promjene;
3. educirati nove generacije o sortama koje su imale duži period prilagodbe pedološkim uvjetima, klimatološkim i drugim za ovo podneblje.
Dio površine bi bio zasađen stablima, dio začinskim, dio medonosnim biljkama koje su privlačne za pčele (ne treba navoditi koliko su pčele ugrožene), dio planirane površine bi predstavljao sjeverni dio otoka Krka koji je više kontinentalni, a dio južni koji je više kamenit i mediteranski. Projekt je višegodišnji, jer je u planu da postane edukacijsko-pokazni vrt i za stanovnike otoka, i za turiste i za školarce. Osim nabave sadnica, potrebno je i nabaviti opremu za sađenje, pripremiti tlo (ispitati kvalitetu tla, treba li navesti još zemlje, komposta, pijeska), urediti ivičnjake s tradicionalim materijalom (kamen), staze, informativne table, kučicu za edukaciju i za spremanje materijala/alata, hotele za kukce – bubamare su odlične u tamanjenju lisnih ušiju, solitarne pčele kao oprašivači, na kaparama voli prebivat insekt koji tjera maslinovu muhu,...
Pažljivim planiranjem i uređenjem jednog takvog vrta naravno da bi i u turističkom pogledu imali dodatnu valorizaciju otoka, jer prema dosadašnjem iskustvu, u prosjeku goste ne zanimaju područja bez zelenila, nego uglavnom svi vole kad je ipak u okružju njihovog boravka zelenilo i autohtonost.

Uskoro kreću aktivnosti projekta

Aktivnosti projekta su nabava sredstava, izrada detaljnog plana (agronomi s kojima već niz godina uspješno surađujemo), ispitivanje kvalitete tla, nabava sadnica, nabava potrebnog alata, zemlje, komposta, pijeska, izrada akumulacije za kišnicu, sustav navodnjavanja, spremište za alat, kučica za edukaciju. Rezultati projekta će se mjeriti brojem uspješno zasađenih sadnica, brojem sorata, brojem volontera, posjetitelja i daljnjim poboljšanjem s dodatnim detaljima (klupe, informativne ploče,...).

Planira se sadnja: murve, autohtonih sorata maslina (buža, oblica, drobnica, rosulja,...), oskoruša, žižula, vinika, mušula, bajama, hrasta crnike, lovora, pinusa kapare, buhač, crni sljez, divlja šparoga, kopriva, gavez, kantarion (Gospina trava), mravinac, majčina dušica, smilje, žalfija, pelin, origano, bašćanski pomidor, raštika, broskva, riga, maslačak, brnistra, smrika...

#INAZelenipojas