Arhiva Vijesti

Novosti: Vijesti

Klimatske promjene i efekt staklenika

Pustinja, Foto: jturn/Flickr

Pustinja, Foto: jturn/Flickr

Danas je ljudska populacija suočena s dva ključna globalna problema zaštite okoliša kao što je uništavanje ozonskog omotača i klimatske promjene. Problem klimatskih promjena vezan je uz učinak staklenika, odnosno povećanu koncentraciju stakleničkih plinova u atmosferi.

Najpoznatijim stakleničkim plinom smatra se ugljični dioksid (CO2), a koji nastaje kao posljedica izgaranja fosilnih goriva. Prema mišljenju znanstvenika stoji kako povećana koncentracija tih plinova uzrokuje povećanu apsorpciju topline u atmosferi, što rezultira promjenama temperature zraka, količine oborina i ostalih klimatoloških elemenata.

Staklenički plinovi poznati su još po tome da upijaju velik dio zračenja zbog čega dolazi do zagrijavanja u atmosferi, a kao rezultat nastaje učinak staklenika.

Što se tiče sječe šuma pokazalo se da upravo te radnje uzrokuju povećanje količine ugljičnog dioksida (CO2) u atmosferi. Ljudi svojim aktivnostima ispuštaju i druge stakleničke plinove, kao što su metan (CH4) i didušik oksid (N2O).

Staklenički plinovi nastali ljudskim aktivnostima utječu na cijeli sustav dovodeći do dodatnog globalnog zagrijavanja. U proteklih 100 godina globalna temperatura je porasla u prosjeku 0.4 – 0.8 °C.

Koncentracija stakleničkih plinova u neprekidnom je porastu i to pomalo zabrinjava. Cijeli trend započeo je nakon industrijske revolucije, kada je došlo do veće uporabe fosilnih goriva, koncentracija stakleničkih plinova u atmosferi stalno raste.

Glavni izvori stakleničkih plinova su:

  • izgaranje fosilnih goriva,
  • industrijski procesi,
  • odlaganje otpada,
  • sječa šuma,
  • poljoprivredna proizvodnja i
  • stočarstvo
  • Mjere za smanjenje emisija stakleničkih plinova su:

    • korištenje obnovljivih izvora energije
    • povećanje energetske učinkovitosti
    • energetsko korištenje otpada
    • promjena tehnologija u industriji
    • razvrstavanje otpada
    • izolacija zgrada
    • korištenje javnog prijevoza
    • korištenje automobila koji troše manje goriva
    • pošumljavanje