Kako su (do sada) za spas plemenite periske nadležne institucije imale premalo aktivnosti i postizale nedovoljno rezultata (ponajviše zbog manjka resursa, ali i iskustva) znanstvenici su odlučili obratiti se apelom vodećim ljudima Republike Hrvatske (Predsjedniku, Predsjedniku Vlade i Predsjedniku Sabora) sa ciljem da oni potaknu provođenje predloženog akcijskog plana uz angažiranje svih resursa kojima Republika Hrvatska raspolaže, te da se i od Europske Unije zatraže dodatni resursi, pošto jedino na Jadranu postoji značajan broj eventualno nezaraženih jedinki.

Jer kako je pomor proteklih mjeseci radikalno ubrzan, za spas periski preostali su ne mjeseci, već tjedni, ako ne i dani. Prije svega potrebno je da se preostali živi primjerci odmah stave u karantenu (kao što je već pokušano u akvariju u Puli) te da se pokuša intezivan uzgoj mlađi iz njih.

Ukoliko pak svi nadležni državni organi i dalje ne posvete dovoljno pažnje tom problemu i ne angažiraju dovoljno raspoloživih resursa, vjerojatno ćemo moći već sljedeće godine postaviti prvi spomenik još jednoj zauvijek izgubljenoj vrsti. Jer podsjetimo, po nedavnom izvješću WWF-a, u proteklih pola stoljeća nestale su dvije trećine svjetske populacije životinjskih vrsta, najvećim dijelom pod utjecajem štetnih aktivnosti čovjeka (klimatskih promjena i uništavanjem staništa).

APEL HRVATSKIH ZNANSTVENIKA ZA AKTIVIRANJE SVIH RESURSA REPUBLIKE HRVATSKE S CILJEM SPASA PLEMENITE PERISKE OD IZUMIRANJA

Poštovani Predsjedniče Republike Hrvatske,

 

ovim apelom obraćamo se Vama kao Predsjedniku Republike Hrvatske sa željom poticanja svih nadležnih na poduzimanje hitnih mjera za očuvanje i spas od izumiranja mediteranske i jadranske endemske vrste školjkaša, plemenite periske (Pinna nobilis).

Plemenita periska je strogo zaštićena vrsta i od 2019. g. nalazi se na popisu IUCN-a kao kritično ugrožena vrsta, zbog masovnih pomora uzrokovanih parazitom. Zakonskom regulativom RH i EU određena je njena zaštita, kao i hitne mjere postupanja kod ugroza strogo zaštićenih vrsta. Usprkos tome, i dalje svjedočimo izumiranju ove vrste pred našim očima. Posljednja živa naselja zabilježena u kvarnerskom području zaražena su. Ostala je svega nekolicina živih pojedinačnih jedinki, te se očekuje da će i one u vrlo kratkom roku uginuti u svom prirodnom okolišu.

Zbog svega toga u gradu Krku se (u petak 11. rujna 2020.) održao znanstveno- stručni skup u čijem radu su sudjelovali znanstvenici i stručnjaci koji provode istraživanja i poduzimaju mjere očuvanja plemenite periske u Hrvatskoj. U cjelodnevnoj raspravi konstatirano je izuzetno brzo širenje zaraze, izvan svih očekivanja, te da se u cilju učinkovitih mogućih rješenja i spasa ove vrste od izumiranja moraju hitno poduzeti sve raspoložive mjere, te provesti dodatna ulaganja u očuvanje vrste u kontroliranim uvjetima (karanteni). Znanstvena istraživanja zahtijevaju određene protokole i vrijeme, a u slučaju plemenite periske bolest napreduje takvom brzinom da se istraživanja zbog izumiranja vrste neće moći završiti u potrebnom obimu s ciljem učinkovitih rješenja.

Svjesni problema i činjenice da se jedino brzim mjerama može očuvati ova strogo zaštićena vrsta, Aquarium Pula svojom je inicijativom uspostavio ex situ infrastrukturu s ciljem očuvanja periske u kontroliranim uvjetima. Kako je ovo jedini centar u Hrvatskoj koji je osnovom vlastitih iskustava uspio u očuvanju vrste ex situ, znanstvenici su mišljenja da je slične centre potrebno uspostaviti uzduž cijele jadranske obale gdje već postoji infrastruktura za uzgoj mlađi morskih organizama. Također treba omogućiti većem broju stručnih osoba mogućnost brzog izdvajanja još preostalih živućih primjeraka, posebnim legitimnim dekretom, jer je brzina poduzimanja mjera izdvajanja još preostalih živih primjeraka iz prirodne sredine i smještaj u kontrolirane uvjete za sad jedina učinkovita mjera za spas ove vrste važne na nacionalnoj i europskoj razini.

Zbog svega navedenog apeliramo na Vas da kao odgovorni državni dužnosnik pokrenete realizaciju akcijskog plana (prijedlog je u prilogu) te svih ostalih legalnih i legitimnih mjera za očuvanje ove strogo zaštićene vrste, uz korištenje svih resursa kojima Republika Hrvatska raspolaže. Također, o svim planiranim i poduzetim mjerama  potrebno je službenim kanalima informirati i EU, te od njih zatražiti dodatne resurse za spas plemenite periske od nepovratnog izumiranja, i to na Jadranu.

PRIJEDLOG AKCIJSKOG PLANAZAŠTITE PLEMENITE PERISKE (PINNA NOBILIS)

Dokument s prijedlogom akcijskog plana možete preuzeti ovdje.

 

ZAKLJUČCI SA ZNANSTVENO-STRUČNOG SKUPA

 

„PROŠIRENJE EKOLOŠKE MREŽE NATURA 2000 NA MORSKA PODRUČJA (SJEVEROZAPADNA OBALA OTOKA KRKA, RIJEČKI ZALJEV) S CILJEM OČUVANJA STANIŠTA PLEMENITE PERISKE”

 

Na znanstveno-stručnom skupu održanom u gradu Krku i uz podršku predsjednika RH, dana 11. rujna 2020. sudjelovali su znanstvenici iz institucija i sveučilišta u Hrvatskoj uključeni u istraživanja, praćenja i ex situ očuvanje plemenite periske Pinna nobilis u Jadranskom moru. Osnovom izlaganja i zajedničke rasprave doneseni su sljedeći zaključci:

1) Trenutno činjenično stanje i brzina napredovanja zaraze unutar populacija strogo zaštićene vrste, plemenite periske Pinna nobilis, Linnaeus 1758 u Jadranskom moru uzrokovane parazitom Haplosporidiumm pinnae, bakterijom roda Mycobacterium i mogućim drugim uzročnicima traži hitne mjere postupanja na svim razinama od odlučivanja do dodatnih ulaganja u znanstvena istraživanja i proširenje kapaciteta očuvanja u kontroliranim uvjetima.

2) U Jadranskom moru populacije periske su zaražene i broje se posljednji živi primjerci ove vrste. Strogo zaštićenoj vrsti Pinna nobilis prijeti izumiranje. Ova vrsta nalazi se od 2019.g. na crvenoj listi IUCN-a kao kritično ugrožena vrsta.

3) Moguće mjere zaštite i očuvanja propisane važećom zakonskom regulativom u prirodnom okolišu nisu primjenjive zbog dužine trajanja potrebnih istraživanja i protokola u zakonskoj regulativi.

4) Jedine raspoložive i učinkovite mjere očuvanja plemenite periske su zakonski legitimni nalozi resornog Ministarstva te ovlaštenje nekolicine stručnjaka za izdvajanjem još živih primjeraka iz in situ u ex situ kontrolirane uvjete, izvan redovnih protokola.

5) Protokol postupanja kod izdvajanja plemenite periske iz prirodnog okoliša u kontrolirane uvjete treba definirati osnovom iskustava Aquariuma Pula, jedine ustanove koja je poduzela mjere ex situ zaštite u Hrvatskoj i uspjela očuvati tridesetak živih zaraženih primjeraka i petnaestak živih zdravih jedinki u kontroliranim uvjetima.

6) Osnovom ograničenih kapaciteta karantenskog uzgoja periske u Hrvatskoj potrebno je osposobiti nekoliko centara uzduž jadranske obale za moguć prihvat i kontrolirani uzgoj periske. Predlaže se da institucije koje raspolažu infrastrukturom za uzgoj morskih organizama jedan dio prostora namjene očuvanju i uzgoju plemenite periske (npr. poduzeće Cro-maris koje je načelno izrazilo spremnost za suradnju u tom smislu).

7) Za hitne mjere očuvanja potrebno je osigurati financijske potpore na nacionalnoj i europskoj razini te o svim mjerama hitno informirati EU.

8) Također se predlaže da se u očuvanje opstanka plemenite periske uključe i znanstvene institucije koje raspolažu potrebnom opremom i tehnologijom za daljnja znanstvena istraživanja i trajno pohranjivanje gameta.

9) Osnovom rasprave razrađen je prijedlog mjera zaštite plemenite periske koji treba uputiti Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, a javnim apelom prema Vladi RH tražiti hitne mjere postupanja za spas ove vrste od interesa za EU i RH.

Sudionici Skupa:

Izv. prof. dr. sc. Tatjana Bakran-Petricioli, Biološki odsjek Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Doc. dr. sc. Tomislav Šarić, Odjel za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru

Dr. sc. Andrej Jaklin, viši znanstveni suradnik, Centar za istraživanje mora Rovinj, Institut Ruđer Bošković Zagreb

Dr. sc. Valter Kožul, znanstveni savjetnik u trajnom zvanju, Institut za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku

Neven Iveša, dipl. ing. biol., Odjel za prirodne i zdravstvene studije Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli

Prof. dr. sc. Dario Đerđa, Katedra za upravno pravo, Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci

Želimir Gržančić, dipl. iur., Katedra za upravno pravo, Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci

Milvana Arko-Pijevac, dipl. ing. biol., Prirodoslovni muzej Rijeka

Marta Matić, mag. soc., Udruga Eko Kvarner