Novosti: Vijesti
Ususret 10. energetskoj konferenciji otoka Krka
Ove godine organiziramo jubilarnu energetsku konferenciju otoka Krka, te tim povodom objavljujemo kratak podsjetnik na povijest energetske tranzicije na otoku Krku uz kratak osvrt na trenutne aktivnosti, te najavu budućih projekata.
Energetsku tranziciju otoka Krka treba promatrati u kontekstu integralne ekološke (zelene) tranzicije otoka, koja je započela koncem prošlog stoljeća djelovanjem nekoliko osviještenih pojedinaca u sustavu javne uprave (JLS-ova i PGŽ-a) te komunalnog društva Ponikve. U prošlom stoljeću ta je tranzicija primarno proizvodila projekte koji se nisu uvijek realizirali, ali od početka ovog stoljeća pripremaju se i realiziraju projekti koji rješavaju konkretne probleme otoka i otočana. Prvi veliki realizirani projekt bio je ekološki sustav gospodarenja otpadom, o čemu će se više govoriti u slijednoj prezentaciji u tvrtki Ponikve.
Sama energetska tranzicija otoka Krka (iako se o njoj već duže vrijeme razmišljalo) dobila je snažan zamah donošenjem (sada vidimo potpuno promašene) energetske strategije Republike Hrvatske 2009. g., koja je predviđala gradnju novih termoelektrana na uvozni ugljen. Kao reakcija na ta potpuno pogrešna promišljanja u Rijeci je 2009. g. osnovan Solarni klaster Hrvatske, koji je pokušao redefinirati energetske planove zalaganjem za jačom upotrebom svih obnovljivih izvora energije, prije svega sunca.
Za početak energetske tranzicije otoka ključna je 2012. g. kada je (primarno zalaganjem djelatnika tvrtke Ponikve) od strane njemačkih tvrtki već uključenih u druge razvojne projekte na otoku (Integral coastal management) dogovorena izrada "Interdisciplinarne strategije nulte emisije stakleničkih plinova za integrirani održivi razvoj otoka Krka", strateškog dokumenta koji izlazi iz konteksta energetske učinkovitosti i uz svoje ekološke značajke dotiče se i dugoročnih razvojno-gospodarskih mogućnosti otoka Krka i njegovih stanovnika. Taj strateški dokument (kojega je sa s 800 tisuća bespovratnih kuna financirala Vlada SR Njemačke) prihvaćen je na predstavničkim tijelima svih otočnih općina i Grada Krka 2014. g te je i danas temelj naše energetske tranzicije. Ta studija je pokazala i kako otok Krk 42% svojih energetskih potreba zadovoljava električnom energijom, čak 32% korištenjem loživog ulja, a 21% drvom. Zaključci njemačkih energetskih stručnjaka, analitičara i konzultanata pokazali su i kako je, zahvaljujući insolaciji, vjetru i biomasi veći dio ulaganja u buduću otočnu energetsku infrastrukturu isplativ već nakon nekoliko godina.
Iste 2012. g. osnovana je i Energetska zadruga otok Krk, kao prva energetska zadruga u Hrvatskoj. Nakon te presudne 2012. g. dolazi do zastoja u realizaciji projekta, primarno zbog nepovoljnih zakonskih i podzakonskih akata (za instalaciju obične male fotonaponske elektrane bilo je potrebno pribaviti 66 različitih dokumenata), ali i nepostojanja sustavne potpore tom procesu od strane države i nacionalne energetske kompanije. Ipak, u realizaciji projekta se je postepeno napredovalo i sa olakšanjem instalacije te poboljšanjem uvjeta poslovanja danas otok Krk ima instaliranih i priključenih na mrežu preko 100 malih i srednjih fotonaponskih elektrana, sa intencijom instaliranja stotinjak novih svake godine do kraja desetljeća.
Nakon što su 2014. godine sve JLS otoka Krka usvojile Strategiju kao strateški dokument, a s obzirom na proteklo vrijeme, u 2016. godini odlučeno je obaviti snimak postojećeg stanja vezano na Strategiju u cilju njezinog ažuriranja i izrade projekcije daljnjeg razvoja. Paralelno sa time pripremaju se i projekti nekoliko većih fotonaposkih elektrana, strateški raspoređenih po otoku, pri čemu je realizaciji najbliža FNE Barbičin snage 5 MW (područje općine Baška) za koju su ishodovane sve potrebne dozvole i potpisani svi ugovori, te se samo čeka ovogodišnji početak aukcija za velike fotonaponske elektrane. Za realizaciju tih projekata 2019. g. osnovana je tvrtka "Otok Krk energija d.o.o.", u vlasništvu JLS-ova otoka Krka i planom dokapitalizacije od strane gospodarstvenika i građana sa otoka.
U konačnici, očekuje se da će na otoku Krku do kraja desetljeća biti instalirano oko 60 MW fotonaponskih elektrana, uglavnom integriranih (na krovovima), oko 30 MW vjetroelektrana i oko 10 MW ostalih obnovljivih izvora energije. Sve zajedno očekuje se proizvodnja oko 150 GWh električne energije godišnje, sa čime bi se ne samo u potpunosti pokrile elektroenergetske potrebe otoka, već bi se omogućio i prelazak glavnine transporta na elektro vozila i plovila te bi nešto ostalo i za izvoz na druge otoke i kopno.
Također, radi se i na projektiranju sustava za pohranu električne energije (prije svega baterijskih), ali i na projektu pametne mreže, jer harmoniziranje i optimiziranje proizvodnje, pohrane i potrošnje električne energije iz 100% obnovljivih izvora zahtijeva primjenu veoma sofisticiranih rješanja, uz upotrebu najnovijih tehnologija (blockchain).
Pored energetskih projekata radi se i na optičkoj mreži. Projektom izgradnje širokopojasne mreže sljedeće generacije na otoku Krku bit će izgrađena nepokretna pristupna širokopojasna mreža sljedeće generacije (engl. Next Generation Access - NGA) u tzv. NGA bijelim područjima u svih 7 jedinica lokalne samouprave na otoku Krku: Gradu Krku i općinama Baška, Dobrinj, Malinska-Dubašnica, Omišalj, Punat i Vrbnik. NGA bijela područja obuhvaćaju dijelove otoka Krka u kojima nije dostupan pristup internetu s brzinama od najmanje 30 Mbit/s, ili pristup internetu s brzinama od najmanje 30 Mbit/s neće biti dostupan prije kraja 2023. Cilj projekta je da se do kraja 2023. svjetlovodna mreža položi do ukupno 12.223 korisnika u NGA bijelim područjima na otoku.
Svjetlovodna mreža predstavlja osnovni infrastrukturni preduvjet za povećanje intenziteta i kvalitete korištenja suvremenih usluga i aplikacija temeljenih na informacijskim i komunikacijskim tehnologijama (ICT) kod svih kategorija krajnjih korisnika (kućanstava, poslovnih korisnika i javnih korisnika), uključujući i pametne mreže nužne za učinkovito upravljanje energetskim zajednicama. Projektom se osiguravaju preduvjeti za daljnji društveni i gospodarski održivi razvoj otoka Krka, odnosno punu uključenost otoka Krka u sve tokove suvremenog globaliziranog digitalnog svijeta.
Ono što najviše razlikuje energetski tranziciju otoka Krka od sličnih projekata na drugim otocima je prije svega osmišljavanje i provođenje tog projekta kao ključnog projekta lokalne zajednice, a ne isključivo (ili pretežno) klasičnog poslovnog pothvata. Pritom kao lokalnu zajednicu shvaćamo i građane i gospodarstvo i jedinice lokalne samouprave, tj. sve dionike na otoku. Smatramo da bi taj ipak jedinstven model mogao poslužiti na većini hrvatskih otoka kao optimalno rješenje energetske tranzicije.
I na kraju, vizija otoka Krka, definirana još davne 2012. g., za 1. energetsku konferenciju otoka Krka:
"Energetski samodostatan i ugljično neutralan otok s nekoliko većih komunalnih elektrana na obnovljive izvore energije, u kojem stanovništvo živi u energetski učinkovim zgradama, gdje većina zgrada proizvodi energiju jednaku ili veću od njenih potreba, gdje se voda prikuplja i reciklira, a u pravilu racionalno troši, gdje se svi organski otpaci u poljoprivredi, turizmu i domaćinstvima kompostiraju ili energetski iskorištavaju, gdje se promet odvija pretežito električnim vozilima."