Novosti: Vijesti
ZAKLJUÄŒCI SA ZNANSTVENO-STRUÄŒNOG SKUPA
Na znanstveno-struÄnom skupu održanom u gradu Krku i uz podršku predsjednika RH, dana 9.-11. rujna 2021. sudjelovali su znanstvenici iz razliÄitih institucija i sveuÄilišta u Hrvatskoj ukljuÄeni u istraživanja Jadranskog mora i prirodoslovno obrazovanje usmjereno na poznavanje Jadranskog mora kroz obvezni i izborni obrazovni sustav.
Osnovom multidisciplinarnih izlaganja iz podruÄja fizike, kemije i biologije mora te izlaganja o prirodoslovnoj pismenosti u obveznom i neformalnom obrazovanju nakon zajedniÄke rasprave doneseni su sljedeći zakljuÄci:
- U razdoblju desetljeća oceanske znanosti koje su UN proglasile od 2021.-2030.g, nužno je izraditi AGENDU ili konkretni akcijski plan zaštite Jadranskog mora što je imperativ za održivi razvoj društva RH.
- Istraživanja Jadranskog mora provode se desecima godina od strane znanstvenih i struÄnih institucija RH, ali Äinjenica je da nedostaju sustavna interdisciplinarna istraživanja koja bi objasnila galopirajuće promjene koje se dogaÄ‘aju.
- Promjene koje se dogaÄ‘aju su nepovratne. Povećanje temperature Jadranskog mora posljediÄno donosi i druge probleme kao što je porast razine mora, porast saliniteta, pojaÄanu stratifikaciju (raslojavanje) s direktnim utjecajem na promjene u cirkulaciji morskih struja te pojave olujnih valova. U Jadranu se sve više pojavljuju razliÄite nedomicilne termofilne vrste riba, algi, bakterija i želatinoznih organizama. Mnoge od njih su invazivne pa Äak i otrovne. Dolazi do gubitka bioraznolikosti, a sve se ÄešÄ‡e i ranije pojavljuju intenzivna cvjetanja fitoplanktona (uz stvaranje tzv. morskog snijega odnosno organskih makroagregata) i masovne pojave meduza što ima i negativne posljedice na turizam.
- Zbog kompeticije u ishrani sitne plave ribe s novo unesenim vrstama želatinoznog makroplanktona u Jadran, za oÄekivati je gubitke u ribarstvu.
- TuristiÄke aktivnosti uz klimatske promjene Äine najveći pritisak na Jadran. Komunalnim i industrijskim otpadnim vodama te intenzivnom poljoprivredom desetljećima u Jadransko dospijevaju veće koliÄine hranjivih i razliÄitih štetnih tvari koje se kroz lance ishrane nakupljaju i povećavaju koncentraciju u morskim organizmima. Uz to, plastiÄni i drugi otpad, cjelovit ili djelomiÄno razgraÄ‘en (mikroplastika), postaju sve veći problem za živi svijet, s potencijalno dalekosežnim utjecajima na kvalitetu života u moru i zdravlje ljudi.
- Osjetljivi organizmi podvrgnuti su stresnim situacijama zbog povišenja temperature mora i raznih štetnih tvari. Njihova otpornost prema razlicÌŒitim bakterijskim, virusnim i parazitskim bolestima slabi, što dovodi do pojave masovne smrtnosti, smanjenja bioraznolikosti, promjena u trofiÄkim razinama i narušavanja ekološke ravnoteže.
- Problem gubitka domicilnih vrsta i bioraznolikosti dodatno se narušava nekontroliranom izgradnjom uz obale gdje se gube obalna Ävrsta dna koja predstavljaju pogodno mjesto za razmnožavanje i mrijest mnogih organizama, a zauzimaju vrlo usko obalno podruÄje u odnosu na sedimentna dna.
- Sve navedene promjene koje su uoÄene u zadnjih 30tak godina imaju negativan utjecaj primarno na glavne gospodarske grane jadranskog podruÄja, kao što su turizam, ribarstvo, pomorstvo, ali i zdravlje ljudi, te posljediÄno i na cjelokupnu ekonomiju RH. Stoga se provoÄ‘enje aktivnijee zaštite Jadranskog mora nameće kao nužnost i jedino rješenje za daljnji održivi razvoj.
- Jedan od osnovnih alata uÄinkovite zaštite je jaÄanje pismenost ili razumijevanja o funkcioniranju ekosustava Jadranskog mora te naÄina na koji more utjeÄe na ljude i ljudi na more, na svim razinama društvene zajednice od predškolskog i cjelovitog odgojno-obrazovnog sustava koji ukljuÄuje formalno i neformalno obrazovanje, preko gospodarstvenika i održive ekonomije koja ukljuÄuje provedbu zelenog i plavog gospodarstva do Vlade odgovorne za provoÄ‘enje politika i ugradnju mjera zaštite Jadranskog mora u zakonodavni sustav RH.
- Predlaže se da se osnuje znanstveno radno tijelo Vlade Republike Hrvatske, kao savjetodavno tijelo koje bi aktivno sudjelovalo u koordinaciji i usklaÄ‘ivanju donošenja agende o mjerama zaštite Jadranskog mora od usklaÄ‘ivanja zakonske regulative u zaštiti Jadrana unutar resornih ministarstava, do revizije svih istraživanja i znanstvenih kapaciteta u RH do uvoÄ‘enja sustavnog i kontinuiranog praćenja promjena u Jadranskom moru i osnivanja regionalnih edukacijskih ustanova za obrazovanje kroz obvezno školovanje.
- Važno je raditi na razvoju sustava IT tehnologija za praćenje pravovremenih promjena morskog okoliša Jadrana kao i sustavno prikupljanje podataka o morskom okolišu slijedeći principe otvorene znanosti (Open Science), te aktivno ukljuÄiti graÄ‘ane u praćenja morskog okoliša (Citizen Science) uz razvijanje jednostavne metodologije, brze i jasne komunikacije putem digitalnih aplikacija koje omogućavaju provjerenu i povratnu informaciju te korisne podatke u dopuni znanstvenih istraživanja kao i edukaciju korisnika.
- Za sve aktivne mjere zaštite potrebno je osigurati sredstva iz proraÄuna RH i javnih poziva EU, te odluÄno uspostaviti program akcijskog plana zaštite Jadrana sa sustavom ekoloških kazni u gospodarstvu i rokom provedbe u razdoblju od 2021.-2030.g.
Ad.1. Oceani i mora zauzimaju više od 70% našeg Planeta te znaÄajno utjeÄu i omogućuju život u kopnenim ekosustavima. More ima utjecaj na kruženje vode i tvari u prirodi, morski fitoplankton proizvodi većinu kisika na Zemlji i apsorbira polovicu ukupne koliÄine ugljiÄnog dioksida iz atmosfere, a morske struje regulator su kopnene klime. Zbog klimatskih promjena u bliskoj budućnosti oÄekuje se podizanje razine mora, povećanje saliniteta uslijed pojaÄane evaporacije i režima oborina što dovodi do pojaÄane stratifikacije s direktnim utjecajem na promjene morskih strujanja i stvaranje olujnih valova što će imati snažan negativan utjecaj na gospodarstvo i ekonomiju svih zemalja. Stoga su Ujedinjeni narodi proglasili razdoblje od 2021.-2030.g desetljećem znanosti za mora i oceane, a kako bi se ojaÄala meÄ‘unarodna suradnja potrebna za razvoj i provoÄ‘enje znanstvenih istraživanja i korištenja tehnologije s ciljem postizanja Agende ili konkretnog akcijskog plana zaštite mora i oceana koji su imperativ za održivi razvoj društva. Desetljeće oceana zahtijeva multidisciplinaran angažman razliÄitih dionika kao osnovni preduvjet za stvaranje novih ideja, rješenja, partnerstva i aplikacija što nužno u provedbi ukljuÄuje suradnju izmeÄ‘u znanstvenika, vlada i kreatora politika u svim gospodarskim djelatnostima sa snažim ukljuÄivanjem civilnog društva.
Ad.2. Znanstvene institucije RH provode i ukljuÄene su u mnoge projekte istraživanja Jadranskog mora, no manjkav je cjeloviti pristup kao i jasni parametri i praćenja koja bi dala relevantniji uvid i kvalitetnije procjene promjena koje se dogaÄ‘aju.
Ad.3. Jadransko more u odnosu na površine svih mora vrlo je malo, a Äini tek 4,6% ukupne površine Sredozemnog mora. Klimatske promjene u obalnom podruÄju Jadranskog mora posljedica su promjena koje se odvijaju na regionalnim i globalnim prostornim skalama. Najvažniji elementi tih promjena su porast temperature zraka i površinske temperature mora, porast razine mora, promjene u oborinskom režimu, promjene u režimima vjetra, porast saliniteta mora i moguće promjene u cirkulaciji morskih struja te promjene u pojavi olujnih valova. Zbog povišenja temperature u podruÄjima velikih promjena saliniteta i većeg zagrijavanja tijekom ljetnih mjeseci može doći do pojaÄane stratifikacije i poslejdiÄno deoksigenacije te pojave anoksiÄnih uvjeta u dubljim slojevima koja dovodi do uginuća svih živih organizama uslijed pojaÄane razgradnje organske tvari i stvaranja štetnih sumpornih spojeva. Jadran je poluzatvoreno i plitko more i kao takvo izrazito osjetljivo na sve intenzivnije utjecaje ljudskih aktivnosti od turizma, ribarstva, pomorskog prometa, marikulture, eksploatacije ugljikovodika, ali i snažnih utjecaja koje donose klimatske promjene. Jadran je važan prirodni resurs RH, a povećanjem temperature mora u Jadranu se sve više pojavljuju razliÄite nedomicilne termofilne vrste, poput riba, algi, bakterija i želatinoznih organizama. Sve se ÄešÄ‡e i ranije pojavljuju intezivna cvjetanja fitoplanktona, a razni patogeni uzrokuju veće pomore organizama. Dolazi i do promjene areala rasprostranjenosti vrsta unutar Jadranskog mora. S druge strane potreba za priobalnim resursima (obala, teritorij, voda itd.) konstantno se povećava te je stanovništvo u priobalnom podruÄju izloženo sve većim rizicima.
Ad4. Poznato je da se u zooplanktonskim zajednicama neke vrste razmnožavaju do masovnih razmjera, a uglavnom se ta pojava uoÄava na želatinoznim makrozooplanktonskim vrstama koje su vidljive prostim okom, a mogu izazvati negativne posljedice na ekosustav, ribarstvo i zdravlje ljudi, posljediÄno time i na gospodarstvo. U Jadranskom su moru poznate masovne pojave meduze, morska mjeseÄina, koja je stvarala problem kod kupaÄa. Veliki želatinozni makroplankton hrani se mikrozooplanktonom što je hrana i mnogim organizmima posebno sitnoj plavoj ribi. Nakon masovnih pojava odreÄ‘enih vrsta makrozoplanktona uoÄene su i direktne negativne posljedice na ribarstvo.
Ad 5/6. Uslijed promjena glavnih Äimbenika u okolišu, ali i raznih štetnih i toksiÄnih spojeva koje u okoliš dospijevaju sustavima odvodnje komunalnih i industrijskih voda, poljoprivrede i pomorskog prometa, mnogi posebno osjetljivi organizmi podvrgnuti su stresnim situacijama te njihova otpornost prema razlicÌŒitim bakterijskim, virusnim i parazitskim bolestima slabi, što dovodi do pojave masovne smrtnosti, smanjenja bioraznolikosti, promjena u trofiÄkim razinama i narušavanja ekološke ravnoteže. Dodatni problem oneÄišÄ‡enja u moru predstavlja plastika odnosno primarna i sekundarna mikro i nanoplastika koja služi kao adsorbens za druge toksiÄne tvari, akoja ulazi u morske organizme. Štetne tvari koje imaju svojstvo bioakumulacije i biomagnifikacije postaju dijelom hranidbene mreže. Sve negativne promjene direktno imaju utjecaja na primarne gospodarske grane kao što su turizam, ribarstvo, pomorstvo, ali i naše zdravlje. Promjenama klime stvaraju se stresne situacije, slabi imunološki sustav i postajemo podložniji raznim bolestima. Znanstveni radovi ukazuju da je povećanje zdravstvenih problema kod Äovjeka u korelaciji s uništavanjem staništa i smanjenjem bioraznolikosti. Mnogi patogeni u tom sluÄaju traže nove domadare u što je ukljuÄen i Äovjek.
Ad7. Nekontroliranom izgradnjom od nasipavanja plaža, izgradnje luka, luÄica i marina do izgradnje hotelskih kompleksa, posebno su ugrožena obalna Ävrsta dna koja predstavljaju pogodno mjesto za razmnožavanje i mrijest mnogih organizama, a zauzimaju vrlo usko obalno podruÄje, prema nekim procjenama zajednice Ävrstih dna zastupljene su sa svega 5% površine u odnosu na ostale zajednice sedimentnih dna. Stoga je potrebna revizija prostornih planova u obalnom pojasu s jasnim odrednicama oÄuvanja obalnih zajednica.
Ad8. Promjene koje se dogaÄ‘aju imaju utjecaj na gospodarstvo i cjelokupnu ekonomiju RH. Štete od pojava zaraznih bolesti i prirodne katastrofe sve više opterećuju i kvalitetu života ljudi te se provoÄ‘enje aktivne zaštite Jadranskog mora nameće kao nužnost i jedino rješenje koje omogućuje daljnji održivi razvoj. U sluÄaju klimatskih promjena preventivne mjere prilagodbe i zaštite efikasnije su i jeftinije nego mjere sanacije nakon prirodnih katastrofa.
Ad9. Da bi se doprinijelo aktivnoj zaštiti kao osnovni alat nameće se jaÄanje pismenosti, znanja o moru (Ocean Literacy) i razumijevanje o funkcioniranju ekosustava Jadranskog mora na svim razinama društvene zajednice od predškolskih, obveznih školskih programa, neformalnog obrazovanja s ukljuÄivanjem organizacija civilnog društva koje se bave istraživanjem i zaštitom Jadranskog mora, preko gospodarstvenika i održive ekonomije koja ukljuÄuje provedbu zelenog i plavog gospodarstva do Vlade odgovorne za provoÄ‘enje politika i ugradnju mjera zaštite Jadranskog mora u zakonodavni sustav RH. Najprihvatljiviji naÄin obrazovanja u obveznom školskom sustavu je prijenos znanja s profesora i nastavnika na uÄenike. Stoga se predlaže osnivanje regionalnih edukativnih centara za usavršavanje nastavnika na temu funkcioniranja morskog okoliša u suradnji sa znanstvenim i obrazovnim institucijama i organizacijama civilnog društva.
Ad.10. TakoÄ‘er se predlaže da se pri Vladi RH osnuje znanstveno radno tijelo kao savjetodavno tijelo koje bi aktivno sudjelovalo u koordinaciji i usklaÄ‘ivanju donošenja agende o mjerama zaštite Jadranskog mora, od mjera aktivne i uÄinkovite zaštite kroz zakonsku regulativu svih državnih resora do izrade popisa dionika koji bi bili ukljuÄeni u diseminaciji znanja o moru od znanstvenih i obrazovnih institucija do organizacija civilnog društva koje se bave istraživanjima i obrazovanjem o moru. ÄŒlanovi znanstvenog savjetodavnog tijela bile bi osobe iz znanstvenih institucija RH koje se bave istraživanjima Jadranskog mora iz podruÄja fizike, kemije i biologije mora. Pregledom svih znanstvenih projekata koji se provode u RH te procjenom kapaciteta znanstvenih institucija i organizacija civilnog društva koja se bave istraživanjima mora dobili bi se podaci o trenutnom stanju kao i o nedovoljno istraženim podruÄjima te pregled kljuÄnih podruÄja na kojima bi se vršila cjelovita i sustavna oceanografska praćenja s ciljem boljeg prognoziranja promjena i uÄinkovitog sprjeÄavanja mogućih šteta u Jadranskom moru. Mjere zaštite i oÄuvanja Jadranskog mora propisane su važećom zakonskom regulativom kroz više zakona. No, osnovno je da mjere zaštite i njihovo provoÄ‘enje bude usklaÄ‘eno u zakonskoj regulativi svih resornih ministarstava: Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Ministarstva turizma, Ministarstva prometa, Ministarstva graditeljstva, Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva znanosti i obrazovanja.
Važno je uspostaviti sustav aktivnih mjera zaštite morskog okoliša i kontrolu provedbe mjera za ublažavanje klimatskih promjena u vertikalnom i horizontalnom ustroju RH, odnosno uspostaviti suradnju izmeÄ‘u resornih minisarstava te resornih ministarstava na državnoj razini s regionalnim i lokalnim samoupravama. Za sve aktivne mjere zaštite potrebno je osigurati sredstva iz proraÄuna RH i javnih poziva EU, te odluÄno uspostaviti program akcijskog plana zaštite sa sustavom ekoloških kazni u gospodarstvu s rokom provedbe u razdoblju od 2021.-2030.g.
Ad 11. Za sva istraživanja potrebno je izraditi jedinstvenu bazu podataka dostupnu svim dionicima u istraživanjima Jadrana sukladno principima otvorene znanosti (Open Science) i tzv. FAIR principima dijeljenja istraživaÄkih podataka (findability, accessibility, interoperability and reusability) te razvijati nove IT tehnologije koje bi upotpunile i na vrijeme signalizirale akutne problematiÄne situacije.
Ad 12. Ljudski resurs u prikupljanju podataka su i graÄ‘ani koje je važno ukljuÄiti u praćenja morskog okoliša (Citizen Science) te razvijati brzu i jasnu komunikaciju putem digitalnih aplikacija koje omogućavaju provjerenu, povratnu informaciju i edukaciju korisnika. Za svrsishodnije ukljuÄivanje graÄ‘ana važno je razraditi i pojednostaviti metodologije praćenja prema skupinama organizama kako bi podaci prikupljeni od graÄ‘ana bili Äim relevantniji i dopunjavali znanstvena istraživanja.
Sudionici skupa:
- Izv. prof. dr. sc. Tomislav Šarić, Odjel za ekologiju, agronomiju i akvakulturu SveuÄilišta u Zadru
- Dr.sc. Melita Mokos, European Marine Science Educators Association, Oudenaarde, Belgium
- Izv. prof. dr. sc. Tatjana Bakran-Petricioli, Biološki odsjek Prirodoslovno-matematiÄkog fakulteta SveuÄilišta u Zagrebu
- Milvana Arko-Pijevac, dipl.ing.biol., Prirodoslovni muzej Rijeka
- Prof. dr.sc. Davor LuÄić, Institut za more i priobalje SveuÄilišta u Dubrovniku
- Grgur Pleslić, prof. biol. et chem., Institut Plavi svijet, Veli Lošinj
- Jelena Basta, prof. biol., Institut Plavi svijet, Veli Lošinj
- Barbara ÄŒolić, mag. oecol. et prot. nat., Društvo istraživaÄa mora - 20000 milja
- Hrvoje ÄŒižmek, mag. biol., Društvo istraživaÄa mora - 20000 milja
- Sanja Stipić, mag. biol. et. oecol.mar., Društvo istraživaÄa mora - 20000 milja
- Dr.sc. Milena MiÄić, direktorica i vlasnica Aquarium Pula d.o.o
- Marija Aleksandra Bel Dajković, struÄnia voditeljica, Aquarium Pula d.o.o.
- Dr.sc. Ivica Vilibić, Zavod za istraživanje mora i okoliša, Institut RuÄ‘er Bošković
- Dr.sc. Clea Denamiel, Zavod za istraživanje mora i okoliša, Institut RuÄ‘er Bošković
- Dr. sc. Irena CigleneÄki Jušić, Zavod za istraživanje mora i okoliša, Institut RuÄ‘er Bošković
- Dr. sc. Stipe Lukin, SeaCras, Zagreb
- Izv. prof. dr. sc. Andrej Jaklin, Centar za istraživanje mora Rovinj Instituta RuÄ‘er Bošković
- Prof. dr. sc. Dario ÄerÄ‘a, Katedra za upravno pravo, Pravni fakultet SveuÄilišta u Rijeci
- Želimir GržanÄić, dipl.iur., L.L.M., Katedra za upravno pravo, Pravni fakultet SveuÄilišta u Rijeci
- Borjanka Smojver, dipl. ing. biotech., Älanica struÄnih radnih skupina u izradi kurikulumskih dokumenata.
- Dr.sc. Diana Garašić, nacionalna koordinatorica za Program GLOBE
- Donat Petricioli, dipl. ing. biol., profesionalni ronilac, D.I.I.V. d.o.o., Sali
- Dr. sc. Ivana Zubak ÄŒižmek, Odjel za ekologiju, agronomiju i akvakulturu SveuÄilišta u Zadru